1. Ispričajte nam nešto o sebi.

Rođena sam 13. svibnja 1717. u Beču, u palači Hofburg. Nakon smrti mog oca Karla VI. Habsburškog, 1740. godine, zauzela sam prijestolje, jer moj otac iza sebe nije ostavio muškog nasljednika. On je, prije mog rođenja donio dekret 1713. godine, „Pragmatičku sankciju“ u kojoj se omogućuje ženskim potomcima nasljeđivanje krune i taj me je dokument doveo na prijestolje.

2. Vašim dolaskom na vlast nisu baš svi bili oduševljeni. Možete li nam reći tko se najviše protivio tome?

Mojem dolasku na vlast protivili su se kneževi Karlo Albert Bavarski, Fridrik August II. Saski, španjolski kralj Filip V. koji su htjeli prijestolje te nisu bili suglasni sa ženom na vlasti.

3. Tko vas je podržavao?

Podržavale su me Velika Britanija,

Nizozemska, dok je Rusko Carstvo

ostalo neutralno.

4. S vašim dolaskom na vlast, započeo je i rat za austrijsko nasljeđe?

Da, po mom dolasku na vlast, pruski vladar Fridrik II. Veliki ušao je sa svojom vojskom u Šlesku i tako je započeo osmogodišnji rat za austrijsko nasljeđe. Godine 1742. Pruska odnosi pobjedu nad habsburškim trupama kod Hotušica u Češkoj. Nakon toga sam s Fridrikom II. potpisala Wroclawski mir i time je završio prvi šleski rat. Fridrik II. napušta protuhabsburšku koaliciju te dobiva Šlesku i grofoviju Glatz. Godine 1744. Fridrik II. započinje Drugi šleski rat protiv mene i moje vladavine. Rat je završen 1748. godine potpisivanjem Aachenskog mira.

5. Osam godina nakon poraza od Fridrika II. krenuli ste ponovno u rat pa nam malo ispričajte o tome.

Osam godina nakon poraza od Fridrika II. pokušala sam vratiti izgubljenu Šlesku. Sklopila sam savez s Francuskom i Ruskim Carstvom te krenula u rat protiv Fridrika II. kojeg je poduprlo Ujedinjeno Kraljevstvo. Rat je trajao punih sedam godina od 1756. do 1763. Nakon brojnih ratnih neuspjeha, 1763. godine potpisala sam mir u Hubertsburgu. Tako sam okončala rat ne uspjevši vratiti izgubljenu Šlesku.

6. Koje ste godine okrunjeni za kraljicu?

Godine 1743. okrunjena sam u Pragu kao češka kraljica. Te iste godine potpisala sam Wormski ugovor s Velikom Britanijom i Kraljevinom Sardinijom s ciljem protjerivanja Bourbona iz Italije.

7. Koje su vaše najznačajnije reforme?

Za vrijeme svoje vladavine provela sam niz reformi kojima sam modernizirala Habsburšku Monarhiju. Uvela sam vojni rok za sve muškarce između 16 i 60 godina. U Vojnoj Krajini osnovala sam vojne akademije. Godine 1752. u Bečkom Novom Mjestu osnovala sam „Theresianum“ koja je postala najpoznatija i najznačajnija vojna akademija u Monarhiji.

Gospodarske reforme – reformiranje i ukidanje feudalnih odnosa. Odnose kmetova i feudalaca uredila sam donošenjem urbara, službenog dokumenta u kojemu su točno navedene kmetske obveze (1737. godine).

Zatim reforma Crkve, posebno Isusovačkog reda kojima sam oduzela školovanje djece i uvela sam obavezno školovanje od šest do trinaest godina. Otvarala sam i medicinske ustanove.

Poticala sam razvoj manufaktura u Austriji. Uvela sam popis stanovništva i zemljišta (katastri) te poticala sadnju novih kultura.

8. Hrvatska u vrijeme vaše vladavine?

Hrvatska je u vrijeme moje vladavine podijeljena na županije. Ključno političko tijelo je Sabor na čijem je čelu ban.

Osnovano je Kraljevsko vijeće za Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju. To novo tijelo vlasti upravljalo je spomenutim hrvatskim zemljama. Bilo je odgovorno Bečkom dvoru, ali ne i Hrvatskom saboru. Sjedište vijeća postao je 1767. godine Varaždin. Tako je Varaždin do velikog požara 1776. godine bio glavni grad Hrvatske. Godine 1779. ukinula sam hrvatsko Kraljevsko namjesničko vijeće i podredila sam Hrvatsku ugarskom Kraljevskom namjesničkom vijeću.